Kava u prirodnom izdanju

O samoj etimologiji rijeci teško je sa sigurnošcu govoriti, pa se čak ni osmanisti ni proučavatelji arapskog jezika ne mogu uhvatiti za čvrstu činjenicu. Arapska rijec kahva (QAHWA, QUAHWA) koristila se i prije otkrića crnog napitka kao jedan od mnogih epiteta vina. Prema jednom srednjovjekovnom arapskom leksikografu, kahva je vino, tako nazvano jer kod osobe koja ga pije umanjuje apetit i odvraća ga od hrane. Kao što vino otklanja želju za hranom, tako i kava otklanja želju za snom.

LEGENDA O PASTIRU

Buduci da su legende i mitovi puno zanimljiviji od suhoparnih činjenica, povijest kave započet ćemo jednom takvom pričom. Prvi korak u potrazi za domovinom kave dovodi nas u Abesiniju, današnju Etiopiju. Naime, abesinski je pastir Kalid oko 850. godine, čuvajuci svoje stado, primijetio da su ovce iznimno živahne na popodnevnom suncu dok on umoran leži u hladu. Uzrok je tome pronašao u nepoznatim bobicama nekakvog grma.

Kalid se poveo za primjerom svojih ovaca, iako se ne zna je li pojeo sirove bobice ili ih je prethodno skuhao, i otkrio da se osjeća puno bolje, da je pun energije. Supruga mu je savjetovala da svoje otkriće podijeli s njihovim duhovnim vođom, ali kad je ovaj vidio bobice i njihov učinak, prozvao ih je đavoljim djelom i bacio u vatru. Medutim, sobu je ispunio prekrasan miris, a dotad nepoznata aroma privukla je sve prisutne.

Odmah je promijenio mišljenje, skuhao od bobica napitak i proglasio ga čudotvornim. Otad su ga koristili za večernja bdijenja u molitvi. Ova priča potjece od europskih pisaca iz 17. stoljeća, dok se u arapskim izvorima nigdje ne spominje.

OD ARAPSKOG POLUOTOKA ...

Neke internet stranice navode da se dugo vremena pogrešno smatralo da kava potječe s Arapskog poluotoka, što je izvedeno na temelju kasnijih trgovačkih putova Europljana koji su ih doveli do Arabije. Botanički dokazi, navodno, upućuju da biljka kave, Coffea arabica, korijene vuče iz središnje Etiopije, gdje još uvijek samonikla divlje raste, a odatle se proširila u Jemen, Arabiju i Egipat, a tek je polovicom 15. stoljeća stigla do Istanbula.

Kad i gdje su nastale prve kavane, pitanje je na koje je puno teže odgovoriti. Po svim relevantnim indikacijama, jasno je da su arapskog porijekla. Službeni izvještaj o događajima u Meki iz 1511. daje prvu naznaku o pojavi mjesta na kojem se ljudi okupljaju družeći se uz šalicu kave.

Kad govorimo o prvim kavanama, moramo napomenuti da koristimo potpuno krivi naziv, jer se zapravo radilo o coffee shopovima, odnosno o mjestima na kojima se kava prvenstveno mogla kupiti, ali s odjeljcima na kojima se mogla i degustirati. Takva su malena mjesta, danas bismo ih zvali lokalnim kavanama, bila osobito popularna u Istanbulu, gdje se još uvijek mogu pronaći. Kasnije su se pojavili ekskluzivniji prostori, pretežno na otvorenom, luksuzno uređeni.

Prije nego što se okrenemo Europi, spomenut ćemo jedan od faktora koji je imao negativan utjecaj na ugled kavana, a to je upotreba droga. Mnogi autori iz 17. stoljeća spominju uporabu nargila diljem kavana na Istoku, a osim duhana, konzumirao se hašiš i opijum. Sad vam je vjerojatno jasnije zašto naši konzervativni preci kafiće vide kao leglo zala.

... DO EUROPE ...

Do kraja 16. stoljeća prvi su se trgovci kavom već uputili u Europu, predstavljajući tako zapadnom svijetu nepoznati napitak, a s osmanskim osvajanjima nova će tradicija tek uzeti maha.

Premda se na vecini stranica kao grad koji je otvorio vrata Europe crnom napitku navodi Venecija, prvi spomen kavane na ovom dijelu Europe odnosi se na Sarajevo oko 1570. godine. To je, nakon Istanbula, prvi europski grad s mjestom za ispijanje kave. Venecija je svoju prvu kavanu otvorila tek polovicom 17. stoljeca.

Turski pohod na Beč omogućio je i srednjoj Europi da se upozna s kavom. Navodno su nakon bitke u turskim šatorima pronašli vreće s kavom, ali pobjednici jednostavno nisu znali što bi s njima. Problem je riješio poljski časnik Franz Georg Kolschinsky, inače prevoditelj za tursku vojsku, koji je navodno otvorio prvu bečku kavanu – K plavoj boci (Zur blauen Flasche).

Postoji legenda da je u Francuskoj kava postala toliko popularna da je Luj XIV preko nizozemskih moreplovaca odlučio uvesti nekoliko sadnica. Međutim, shvatio je da zima i mraz previše štete biljkama te su tako nastali prvi staklenici u svijetu! Ni Engleska nije zaostajala za trendovima iako Agatha Christie njihovu kavu ovako komentira: Kava u Engleskoj uvijek ima okus kao kemijski eksperiment!

... I AMERIKE

Sljedeća postaja, nakon Europe, bila je Martinique, gdje su sadnice puno bolje uspijevale, a zatim je kava pronašla svoju novu domovinu – Južnu Ameriku! Danas kava raste u više od 50 zemalja svijeta i, poslije nafte, drugi je najrašireniji element u trgovini, a njen najveći proizvodač je upravo Brazil.

Unatoč svim ovim podacima i istraživanjima vezanim uz porijeklo kave, ako krenete na istok, uvjerit ćete se da se u mnogim zemljama, posebno Turskoj, puno više pije čaj, a taj trend tek treba zahvatiti zapadni svijet!