Dragocjena jutarnja doza kofeina

Austrijski istraživači proveli su testove memorije na 15 zdravih volontera - prvo nakon što su 12 sati apstinirali od kofeina, a zatim nakon konzumacije dvije šalice kave. Pokazalo se da su u ovim drugim testovima, kada su ispitanici primili kofein, postignuti dosta bolji rezultati, kao i brže reakcije. Također, nakon provedene magnetske rezonance, pronađeno je da kofein utječe na dva područja u mozgu povezana s kratkotrajnim pamćenjem. Svi ispitanici bili su redovni potrošači kave koji u prosjeku dnevno piju šalicu i pol tog napitka.

Kava ublažava utjecaj alkohola

Istraživanje američkih znanstvenika provedeno na 125.000 ljudi je pokazalo da kava može ublažiti negativan utjecaj alkohola na jetru. Utvrđeno je da najmanje jedna šalica kave na dan opasnost od ciroze jetre smanjuje za 20%. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Archives of Internal Medicine.
Među ostalim navodi se da su korisna svojstva kave više dolazila do izražaja u ljudi koji su pili veće količine alkohola. Kava nije imala nikakva učinka na druge bolesti jetre.

Kavopije pod stresom

Rezultati istraživanja provedenog na Harvard Medical School, objavljeni početkom prošle godine American Journal of Epidemiology, pokazali su da "nije utvrđena povezanost kave s kofeinom niti one bez njega, s rizikom od infarkta", pa čak i kod onih koji piju mnogo kave tj. četiri šalice dnevno. Istraživanjem je obuhvaćeno 340 muškaraca i žena koji nisu imali infarkt ili anginu pektoris prije projekta. Rezultati su dobra nadgradnja na istraživanje o povezanosti kave i bolesti srca i krvnih žila.
Naime, 1997. godine, u američkom "National Institute of Health" procijenili su nekoliko istraživanja na temu kofeina i zaključili da nema "izravnog odnosa između unosa kave i povišenog krvnog tlaka".
No, James Lane s Duke University Medical Centera u Durhamu uvjeren je da rizici postoje. Kofein povisuje krvni tlak pa tako može pridonijeti bolestima srca u zreloj dobi. Kroz proteklih 10 godina Lane je pokazao kako kofein iz četiri ili pet šalica kave, može povisiti tlak za 5 mm/Hg, te povećati proizvodnju hormona stresa kao što su kortizon katekolamin. Najcešće baš ljudi koji se bave visoko stresnim poslovima, uzimaju goleme količine kofeina, a on im život čini još stresnijim - tvrdi Lane. Uvjeren je da se veza izmedu kave i rizika, koja sigurno postoji, ne može dokazati zato što ljudi i nisu svjesni koliko kofeina unose u tijelo.

Muškarce štiti

Ima i novijih istraživanja koja govore u prilog kavi - tako su Journal of the American Medical Association objavljeni podaci desetgodišnjeg sveobuhvatnog istraživanja o zdravlju muškaraca koje je vođeno u Brigham and Women 's Hospital, u Bostonu. Uključeno je 46.000 muškaraca u dobi od 40 do 75 godina, koji su odgovarali na niz pitanja o načinu života i svome zdravlju, pa tako i o pijenju kave. Rezultati pokazuju da dvije do tri šalice kave s kofeinom dnevno, smanjuju rizik od stvaranja ručnih kamenaca kod muškaraca za 40 posto. Kod onih koji piju četiri ili više šalica, rizik je manji za 45 posto. Znanstvenici su zaključili da oni koji piju kavu bez kofeina te čaj i sokove, ne konzumiraju dovoljno kofeina i nemaju jednaku zaštitu. Nekoliko je teorija koje objašnjavaju zašto kava sprječava nastanak kamenaca. Kofein vjerojatno sprječava stvaranje pješčanih naslaga, a i djeluje kao blagi dijuretik.

Zanimljivo je da je prije već utvrđeno da četiri šalice kave dnevno smanjuju rizik od raka debelog crijeva. Naime, proučavajući 17 objavljenih istraživanja o pijenju kave i raku debelog crijeva, profesor Edward Giovanucci s Harvard Medical School utvrdio je da je rizik od tog raka 24 posto niži kod onih koji piju četiri ili više šalica kave dnevno, nego kod onih koji rijetko ili nikada ne piju kavu. Istraživanja na kojima je temeljio rad, obavljena su u 10 zemalja, tijekom 30 godina. Giovannucci kaže da je najvjerojatnije objašnjenje tog manjeg rizika u anti-mutageničke tvari koje ima u kavi, a koje sprječavaju štetno djelovanje raznih mikroorganizama te u pojačanoj aktivnosti crijeva potaknuto tom kavom.
Dodatno, pet istraživanja objavljenih u posljednjih 10 godina pokazuju da ljudi koji svakodnevno piju umjerenu količinu kave imaju i manji rizik od ciroze jetre.

Nema ovisnosti

Na naslovnicama mnogih novina našla se vijest kako su francuski znanstvenici dokazali da kofein ne stvara ovisnost. Astrid Nehlig iz laboratorija INSERM-a, francuskog Nacionalnog instituta za zdravlje, objavila je da davanje umjerenih doza kofeina štakorima ne potiče aktivnost u dijelu mozga nazvanom nucleus accumbens, koji ima ulogu u ovisnosti. Čak i najmanje doze kokaina, amfetamina, nikotina i morfija aktiviraju taj dio mozga. Aktivacija ovojnice nucleusa accumbensa jedan je od ključnih mehanizama ovisnosti o psihostimulansima.

Kofein nas "diže" zbog toga što blokira prijamnike za moždanu kemikaliju adenozin koja inače utišava aktivnost drugih neuroprijenosnika. Blokiranje adenozina pojačava moždanu aktivnost te može neizravno podići i razine dopamina. Iako kokain, alkohol, nikotin i heroin takoder podižu razine dopamina, francuski su znanstvenici odbacili ideju da je kofein opojno sredstvo koje izaziva ovisnost.

Očito je da kofein dijeli neke osobine s opojnim drogama - priznaje Nehligova, no teško da bi se mogao smatrati drogom, jer su glavni mehanizmi djelovanja kofeina i različitih droga drugačiji.
Hoće li uskoro uskrsnuti neki novi dokaz kako o kavi ipak možemo postati ovisni, treba pričekati, jer na tome se intenzivno radi.